Fa'atomuaga o le Oloa
O le Methane o se vailaʻau faʻapitoa e iai le fua faʻatatau o le CH4 (tasi le atomu o le kaponi ma fa atomu o le haitorosene). O se vaega-14 hydride ma le alkane sili ona faigofie, ma o le vaega autū lea o le kesi masani. O le tele o le methane i le Lalolagi e avea ai ma suauʻu manaia, e ui o le puʻeina ma le teuina o ia mea e iai ni luʻitau ona o lona tulaga kesi i lalo o tulaga masani o le vevela ma le mamafa.
E maua le methane masani i lalo o le eleele ma lalo o le fola o le sami. A oʻo atu i luga o le fogaeleele ma le ea, e taʻua o le methane o le ea. Ua faʻateleina le aofaʻi o le methane o le ea i le Lalolagi i le tusa ma le 150% talu mai le 1750, ma e 20% o le aofaʻi atoa o le malosiaga o le radiation mai kasa faʻavevela uma e umi le ola ma kasa fefiloi o le lalolagi atoa.
| Igoa Igilisi | Metana | Fa'asologa molekiula | CH4 |
| Mamafa molekiula | 16.042 | Foliga vaaia | Leai se lanu, leai se manogi |
| CAS NO. | 74-82-8 | Vevela taua | -82.6℃ |
| EINESC NO. | 200-812-7 | O le mamafa tele | 4.59MPa |
| Tulaga e liusuavai ai | -182.5℃ | Taimi e Fa'afuase'i ai le Fe'avea'i | -188℃ |
| Pula le tulaga | -161.5℃ | Mafiafia o le Ausa | 0.55(ea=1) |
| Mausali | Fale mautotogi | Vasega DOT | 2.1 |
| UN NO. | 1971 | Voluma Fa'apitoa: | 23.80CF/lb |
| Fa'ailoga o le togitogi | Kasa Mu | Avanoa e Mu ai | 5.0-15.4% i le Ea |
| Afifi Masani | GB /ISO 40L Silini u'amea | Fa'atumuina o le mamafa | 125pa = 6 CBM, 200pa = 9.75 CBM |
Fa'amatalaga
| Fa'amatalaga | 99.9% | 99.99% | 99.999% |
| Naitorosene | <250ppm | <35ppm | <4ppm |
| Okesene+Argon | <50ppm | <10ppm | <1ppm |
| C2H6 | <600ppm | <25ppm | <2ppm |
| Haidrone | <50ppm | <10ppm | <0.5ppm |
| Susū (H2O) | <50ppm | <15ppm | <2ppm |
Afifiina ma Felauaiga
| Oloa | Metana CH4 | ||
| Tele o le Afifi | Silini 40Lt | Silini 50Ltr | / |
| Fa'atumuina o le Mamafa Mama/Cyl | 135Pa | 165Pa | |
| Aofa'i ua utaina i le 20'Pusa | 240 Silini | 200 Silini | |
| Mamafa o le Tare o le Silini | 50Kgs | 55Kgs | |
| Valve | QF-30A/CGA350 | ||
Talosaga
O se Suau'u
E fa'aaogaina le methane o se suau'u mo ogaumu, fale, masini fa'avevela vai, ogaumu tao, ta'avale, turbine, ma isi mea. E mu fa'atasi ma le okesene e fa'atupu ai le afi.
I le Alamanuia o Kemikolo
E liua le methane i le kasa gaosi, o se fa'afefiloi o le carbon monoxide ma le hydrogen, e ala i le toe fa'afouina o le ausa.
Fa'aaogāga
E fa'aaogaina le methane i faiga fa'akemikolo fa'apisinisi ma e mafai ona feavea'i e pei o se vai fa'amālūlūina (liquefied natural gas, po'o le LNG). E ui o tafega mai se pusa vai fa'amālūlūina e mamafa muamua nai lo le ea ona o le fa'ateleina o le mafiafia o le kesi malulu, ae o le kesi i le vevela o le ea e mama nai lo le ea. O paipa kesi e tufatufa atu le tele o kesi masani, lea o le methane o le vaega autū lea.
1. Suau'u
E fa'aaogaina le methane o se suau'u mo ogaumu, fale, masini fa'avevela vai, ogaumu tao, ta'avale, turbine, ma isi mea. E mu fa'atasi ma le okesene e fa'atupu ai le vevela.
2. Kasa masani
E taua le methane mo le gaosiga o le eletise e ala i le susunuina o se suauʻu i totonu o se turbine kesi poʻo se generator ausa. Pe a faʻatusatusa i isi suauʻu hydrocarbon, e itiiti le kaponi taiokesaita e maua mai i le methane mo iunite taʻitasi o le vevela e faʻasaʻolotoina. I le tusa ma le 891 kJ/mol, e maualalo le vevela o le mu o le methane nai lo se isi lava hydrocarbon ae o le fua faatatau o le vevela o le mu (891 kJ/mol) i le mamafa molecular (16.0 g/mol, e 12.0 g/mol o le carbon) e faʻaalia ai o le methane, o le hydrocarbon faigofie, e maua ai le tele o le vevela i le iunite mamafa (55.7 kJ/g) nai lo isi hydrocarbons faigata. I le tele o aai, e faʻapipiʻiina le methane i totonu o fale mo le faʻavevela ma le kuka i totonu o fale. I lenei tulaga e masani ona taʻua o le kesi masani, lea e manatu o loʻo i ai le malosi o le 39 megajoules i le mita kupita, poʻo le 1,000 BTU i le futu kupita masani.
O le methane i le tulaga o le kesi masani ua fa'apipi'iina e fa'aaogaina o se suau'u mo ta'avale ma ua fai mai e sili atu ona lelei mo le siosiomaga nai lo isi suau'u fa'anatura e pei o le penisini/penisini ma le diesel. Ua faia su'esu'ega i auala e mitiia ai le teuina o le methane mo le fa'aaogaina o se suau'u mo ta'avale.
3. Kasa fa'alenatura ua fa'asuavaia
O le kasa masani ua liu suavai (LNG) o le kasa masani lea (e tele lava le methane, CH4) ua liua i le vai mo le faigofie ona teuina pe felauaiga. E manaʻomia ni tane LNG taugata e felauaiga ai le methane.
E tusa ma le 1/600 o le aofaʻi o le kesi masani e faʻaaogaina e le kasa faʻalenatura ua liu suavai i le tulaga kasa. E leai sona manogi, e leai sona lanu, e le oona ma e le faʻaleagaina. O lamatiaga e aofia ai le mu pe a uma ona liu suavai i le tulaga kasa, faʻaʻaisa, ma le manava tata.
4. Suau'u roketi vai-methane
E fa'aaogaina le methane vai fa'amamāina e fai ma suau'u mo roketi. Ua lipotia mai o le methane e ofoina atu le tulaga lelei nai lo le kerosene o le fa'aitiitia o le kaponi e fa'aputuina i vaega i totonu o afi roketi, ma fa'aitiitia ai le faigata o le toe fa'aaogaina o mea fa'amalosi.
E tele le methane i le tele o vaega o le Solar system ma e ono mafai ona maua mai i luga o se isi vaega o le solar system (ae maise lava, i le faʻaaogaina o le gaosiga o le methane mai mea i le lotoifale e maua i Mars poʻo Titan), e maua ai le suauʻu mo se malaga toe foʻi.
5. Mea e fafaga ai vailaʻau
E liua le methane i le kesi fa'aputu, o se fa'afefiloi o le carbon monoxide ma le hydrogen, e ala i le toe fa'afouina o le ausa. O lenei faiga endergonic (e mana'omia ai le malosi) e fa'aaogaina ai mea fa'atupu fa'alavelave ma e mana'omia ai le vevela maualuga, pe tusa o le 700–1100 °C.
Fuafuaga fesoasoani muamua
Feso'ota'iga Mata:E le manaʻomia se mea mo le kesi. Afai e masalomia ua pipili i le aisa, fufulu mata i le vai malulu mo le 15 minute ma saili vave se fesoasoani faafomaʻi.
Feso'ota'iga Pa'u:E le manaʻomia se kesi mo le paʻu. Afai e paʻi atu i le paʻu pe masalomia ua ū le aisa, aveese lavalava ua pisia ma fufulu vaega ua aʻafia i le vai mafanafana. AUA LE FAʻAOGĀINA LE VAI VELA. E tatau i se fomaʻi ona vaʻai vave i le maʻi pe afai o le paʻi atu i le oloa ua mafua ai ona mageso le paʻu poʻo le malulu o aʻano loloto.
Manava i totonu:E TATAU ONA VAVE LE TOGAFITIGA FA'AFO'I I TULAGA UMA O LE SO'ONA MANAVA PE A SO'ONA FA'AFIAFIA. E TATAU ONA FA'ATUPULA'IA TAGATA LAVE'I I MEA FA'A'OGA MANAVA E IA TE IA LAVA. E tatau ona fesoasoani i latou ua a'afia i le manavaina ma le iloa i se nofoaga e le'i pisia ma manava i le ea fou. Afai e faigata ona manava, tu'u atu le okesene. E tatau ona ave i latou ua le iloa se mea i se nofoaga e le'i pisia ma, pe a mana'omia, tu'uina atu i ai le toe fa'aolaolaina fa'apitoa ma le okesene fa'aopoopo. E tatau ona faia togafitiga e fa'aalia ai fa'ailoga ma lagolago.
Fa'aaogaina:Leai se mea e fa'aaogaina i taimi masani. Saili se fesoasoani faafoma'i pe a tula'i mai ni fa'ailoga.
Fa'amatalaga i le Foma'i:Togafitia e tusa ai ma faʻailoga.
Methane mai fafo
Ua iloa pe talitonuina o loo iai le methane i paneta uma o le solar system ma le tele o masina tetele. Sei vagana ai Mars, e talitonuina na sau mai faiga abiotic.
Methane (CH4) i luga o Mars – puna ma mea e ono maua mai ai.
Ua fautuaina le Methane o se mea e ono fa'aaogaina e pei o se roketi i misiona i Mars i le lumana'i ona o le avanoa e fa'atupuina ai i luga o le paneta e ala i le fa'aaogaina o punaoa i totonu.[58] O se fetuunaiga o le tali atu o le Sabatier methanation e mafai ona fa'aaogaina fa'atasi ma se moega fa'afefiloi o le catalyst ma se suiga fa'afeagai o le vai-kesi i totonu o se reactor e tasi e gaosia ai le methane mai mea mata o lo'o maua i Mars, fa'aaogaina le vai mai le eleele o Mars ma le carbon dioxide i le ea o Mars.
E mafai ona gaosia le methane e ala i se faiga e lē fa'aolaola e ta'ua o le "serpentinization[a] e aofia ai le vai, kaponi taiokesaita, ma le minerale olivine, lea e lauiloa e taatele i Mars.
Taimi na lafoina ai: Me-26-2021





