Atonu e tele le helium i totonu o le ea o paneta i fafo

E i ai ni isi paneta e tutusa o latou siosiomaga ma o tatou? Fa’afetai i le alualu i luma o tekinolosi fa’a-vateatea, ua tatou iloa nei o lo’o i ai le faitau afe o paneta o lo’o ta’amilo i fetu mamao. O se su’esu’ega fou ua fa’aalia ai o nisi o paneta i fafo o le atulaulau ua i aiheliumea mauoa. O le mafuaʻaga o le le tutusa o le lapopoʻa o paneta i le faiga o le la e fesoʻotaʻi ma leheliumanotusi. O lenei sailiga e mafai ona faʻalauteleina ai lo tatou malamalama i le evolusione o paneta.

Mealilo e uiga i le eseesega o le tele o paneta mai fafo atu o le la

E leʻi oo i le 1992 na maua ai le uluai paneta mai fafo. O le mafuaʻaga na umi ai ona maua paneta i fafo atu o le faiga o le la ona ua poloka i latou e le malamalama o fetu. O le mea lea, ua oʻo mai ai le au suʻesuʻe fetu ma se auala atamai e suʻe ai paneta mai fafo. E siaki ai le pogisa o le laina taimi aʻo leʻi pasia e le paneta lona fetu. I lenei auala, ua tatou iloa nei o paneta e taatele e oʻo lava i fafo atu o lo tatou faiga o le la. E le itiiti ifo ma le afa o le la e pei o fetu e iai le itiiti ifo ma le tasi le tele o le paneta e amata mai le Lalolagi i Neptune. O nei paneta e talitonuina o loʻo iai le ea "haitorosene" ma le "helium", lea na aoina mai le kesi ma le efuefu o loʻo siomia ai fetu i le taimi na fananau mai ai.

Ae o le mea e ofo ai, e eseese le lapopo’a o paneta i le va o vaega e lua. O le tasi e tusa ma le 1.5 taimi le lapo’a o le lalolagi, ae o le isi e sili atu ma le faaluaina o le lapo’a o le lalolagi. Ma ona o se mafua’aga, e toetoe lava a leai se mea i le va. O lenei eseesega o le malosi o le va e ta’ua o le “radius valley”. O le foia o lenei mealilo e talitonuina e fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i le fausiaina ma le evolusione o nei paneta.

O le sootaga i le va oheliumma le eseesega o le telē o paneta i fafo atu o le la

O se tasi o manatu o le eseesega o le tele (vanu) o paneta i fafo atu o le la e fesoʻotaʻi ma le ea o le paneta. O fetu o nofoaga e matuā leaga lava, lea e masani ona osofaʻia ai paneta e ave X ma ave ultraviolet. E talitonuina o lenei mea na aveesea ai le ea, ma na o se fatu papa laʻititi e totoe ai. O le mea lea, na filifili ai Isaac Muskie, o se tamaititi aʻoga faʻailoga fomaʻi i le Iunivesite o Michigan, ma Leslie Rogers, o se tagata suʻesuʻe fetu i le Iunivesite o Chicago, e suʻesuʻe le mea na tupu o le aveeseina o le ea o paneta, lea e taʻua o le "atmospheric dissipation".

Ina ia malamalama i aafiaga o le vevela ma le ave o le la i le ea o le Lalolagi, na latou faʻaaogaina faʻamaumauga o paneta ma tulafono faʻaletino e fatu ai se faʻataʻitaʻiga ma faʻatautaia ai le 70,000 faʻataʻitaʻiga. Na latou iloa ai, piliona tausaga talu ona fausia paneta, o le a mou atu le haitorosene e laʻititi le mamafa o le atomika aʻo leʻi oʻo i leheliumE silia ma le 40% o le mamafa o le ea o le Lalolagi e ono aofia aihelium.

O le malamalama i le fausiaina ma le evolusione o paneta o se fa'ailoga lea i le mauaina o le ola i fafo atu o le lalolagi.

Ina ia malamalama i aafiaga o le vevela ma le ave o le la i le ea o le Lalolagi, na latou faʻaaogaina faʻamaumauga o paneta ma tulafono faʻaletino e fatu ai se faʻataʻitaʻiga ma faʻatautaia ai le 70,000 faʻataʻitaʻiga. Na latou iloa ai, piliona tausaga talu ona fausia paneta, o le a mou atu le haitorosene e laʻititi le mamafa o le atomika aʻo leʻi oʻo i leheliumE silia ma le 40% o le mamafa o le ea o le Lalolagi e ono aofia aihelium.

I le isi itu, o paneta o loʻo iai pea le haitorosene maheliumo loo fa’alauteleina atu le ea. O le mea lea, afai o loo iai pea le ea, e manatu tagata o le a avea ma se vaega tele o paneta. O nei paneta uma e mafai ona vevela, fa’aalia i le malosi o le averesi, ma e iai se ea e maualuga le mamafa. O le mea lea, e foliga mai e le talafeagai le mauaina o le ola. Ae o le malamalama i le faagasologa o le fausiaina o paneta o le a mafai ai ona tatou vavalo sa’o po o a paneta o loo iai ma o latou foliga. E mafai foi ona fa’aaoga e su’e ai paneta o loo fa’atupuina ola.


Taimi na lafoina ai: 29 Nov-2022